Okvir EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD)

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) prvi je obvezujući međunarodni instrument za ljudska prava koji se odnosi na invaliditet. Njezina je svrha „promicanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom te promicanje poštovanja njihovog urođenog dostojanstva”.

Konvencija je snažno sredstvo za pomoć osobama s invaliditetom, lokalnim zajednicama i vladama u pronalasku načina za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom putem razvijanja i provođenja pravnih, političkih i praktičnih mjera.

Kako bi se osiguralo da su ta nastojanja u skladu sa zahtjevima Konvencije te da se uspješno i učinkovito provode, člankom 33. stavkom 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) zahtijeva se od država potpisnica Konvencije da uspostave okvir za promicanje, zaštitu i praćenje provedbe CRPD-a.

Kao stranka CRPD-a, Europska unija (EU) odredila je takav okvir za pitanja u nadležnosti EU-a, uključujući:

  • zakonodavstvo i politiku EU-a: nediskriminaciju, prava putnika, financiranje iz sredstava EU-a itd.
  • javnu upravu EU-a: odabir zaposlenika, pristup dokumentima itd.

Okvir EU-a nadopunjuje nacionalne okvire za praćenje, koji su odgovorni za promicanje, zaštitu i praćenje CRPD-a u državama članicama EU-a.

Okvir se počeo primjenjivati 2013., na temelju prijedloga Komisije koji je podržalo Vijeće EU-a 2012.

Tko su članovi?

Članovi Okvira EU-a su:

Europska komisija bila je članica Okvira EU-a do kraja 2015., kada je najavila svoje povlačenje nakon objavljivanja publikacije Zaključna opažanja o EU-u, koju je objavio Odbor za prava osoba s invaliditetom (Odbor za CRPD). Nakon toga, Europska komisija više ne sudjeluje u aktivnostima Okvira EU-a.

Što rade članovi?

Sukladno vlastitim nadležnostima i ovlaštenjima, članovi zajednički doprinose:

provedbe CRPD-a od strane EU-a.

Okvir EU-a također aktivno doprinosi pregledu provedbe CRPD-a na razini EU-a koji provodi Odbor za prava osoba s invaliditetom (Odbor za CRPD). Odbor za CRPD, takozvano „ugovorno tijelo” za CRPD, odgovoran je za procjenu ispunjavaju li potpisnice Konvencije svoje obveze propisane CRPD-om.

Prvi pregled provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) na razini EU-a proveden je 2015., nakon čega je Odbor za prava osoba s invaliditetom objavio da će se drugi i treći pregled provoditi zajednički od 2020.

Kako to funkcionira u praksi?

Članovi razmjenjuju informacije i međusobno uzimaju u obzir svoje aktivnosti. Dogovaraju se o programu rada koji može uključivati aktivnosti koje provodi nekoliko članica zajedno ili Okvir kao cjelina.

Predsjedatelj Okvira EU-a imenuje se na jednu godinu i podliježe rotacijskom sustavu. Predsjedatelj promiče načelo kolegijalnosti koje je svojstveno načinu rada Okvira. 

Tajništvo Okvira EU-a, koje se također imenuje na dvije godine, koordinira organizaciju i pripremu sastanaka. FRA trenutačno obnaša zadaće Tajništva Okvira.

Okvir EU-a sastaje se najmanje dva puta godišnje. Odluke se donose konsenzusom.

Nacionalni okviri praćenja

Okvir EU-a nadopunjuje nacionalne okvire za praćenje u državama članicama EU-a koji su odgovorni za promicanje, zaštitu i praćenje CRPD-a i za njegovu provedbu na nacionalnoj razini. Oni mogu postojati u raznim oblicima i sastojati se od nekoliko organizacija, poput:

  • nacionalnih tijela za ravnopravnost,
  • pučkih pravobranitelja/ica (ombudsmana),
  • nacionalnih institucija za ljudska prava,
  • odbora za praćenje u kojima sudjeluju predstavnici organizacija koje se bave pravima osoba s invaliditetom.

Okvir EU-a nastoji poboljšati sinergije s nacionalnim okvirima za praćenje. Primjerice, svake se godine sastaje s predstavnicima nacionalnih mehanizama za praćenje u državama članicama EU-a kako bi razmijenili informacije i koordinirali aktivnosti.

Mreže praćenja

Neki članovi nacionalnih okvira za praćenje surađuju na europskoj razini: