Ovaj letak pomaže službenicima i nadležnim tijelima da na razumljiv i pristupačan način obavijeste podnositelje zahtjeva za azil i migrante o obradi njihovih otisaka prstiju u Eurodacu.
Cilj je vodiča Djeca bez roditeljske skrbi pronađena u drugoj državi članici EU-a povećati mogućnosti
reakcije svih relevantnih strana u pogledu zaštite djece. Zaštita tih djevojčica i dječaka presudna
je i predstavlja obvezu država članica EU-a koja proizlazi iz međunarodnog i europskog pravnog
okvira. U središtu su pozornosti vodiča djeca žrtve trgovanja ljudima i djeca koja su izložena riziku
te provedba mjera opisanih u Komunikaciji iz 2017. o jačanju mjera EU-a protiv trgovanja ljudima.
Pritom se u obzir uzimaju utvrđeni obrasci, uključujući one povezane sa spolnom dimenzijom
kaznenih djela.
Godina 2018. sa sobom je donijela i napredovanja i nazadovanja u pogledu zaštite temeljnih prava. U Izvješću FRA-e o temeljnim pravima 2019. daje se pregled važnih novih događaja i postignuća u tom području te se ističu područja koja još izazivaju zabrinutost. U ovoj publikaciji navode se mišljenja FRA-e o glavnim kretanjima u obuhvaćenim tematskim područjima te se iznose dokazi kojima se potkrjepljuju ta mišljenja.
Države članice izričito su obvezne promicati primjenu Povelje. Ovim se informativnim člancima pridonosi tim naporima, navode se primjeri primjene Povelje i ističe dodana vrijednost koju ona donosi.
U ovom su sažetku predstavljeni glavni rezultati drugog istraživanja FRA-e o iskustvu Židova sa zločinima iz mržnje, diskriminacijom i antisemitizmom u Europskoj uniji, najvećeg istraživanja ikad provedenog u svijetu u kojem su sudjelovali Židovi.
U ovom se vodiču objašnjava što je izrada profila, opisuju pravni okviri kojima se ona uređuje i objašnjava zašto je zakonita izrada profila nužna da bi se poštovala temeljna prava, ali i ključna za djelotvoran rad policije i upravljanje granicama. Vodič sadržava i praktične smjernice o tome kako izbjeći nezakonitu izradu profila u policijskim operacijama i operacijama upravljanja granicama.
Rijec je o iznimno suvremenom skupu ljudskih prava koji sadržava brojna prava koja
nisu ukljucena u postojece povelje o pravima, što Povelju cini vrlo dojmljivom na
papiru. Oni upuceni u glavna nacela prava EU-a obicno mogu brzo izreci da je Povelja
uvijek obvezujuca za EU, a za države clanice obvezujuca je samo kad „provode zakonodavstvo
EU-a”. No što ta cesto citirana formulacija iz clanka 51. Povelje zapravo znaci?
U ovih deset ključnih savjeta sažeta su glavna pitanja o kojima su osobe zadužene za informiranje i stručnjaci u različitim područjima raspravljali na stručnim sastancima, seminarima za stručnjake i fokusnim skupinama FRA-e u 2017. i 2018.
Godina 2017. sa sobom je donijela i napredovanja i nazadovanja u pogledu zaštite temeljnih prava. U Izvješću agencije FRA o temeljnim pravima 2018. daje se pregled važnih novih događaja i postignuća u tom području te se ističu područja koja još izazivaju zabrinutost.
Brz razvoj informacijske tehnologije povećao je potrebu za snažnom zaštitom osobnih podataka. To je pravo
zaštićeno instrumentima i Europske unije (EU) i Vijeća Europe. Zaštita tog važnog prava podrazumijeva nove
i značajne izazove dok tehnološki napredak dovodi do pomicanja granica područja poput nadzora, presretanja
komunikacija i pohrane podataka. Ovaj je priručnik namijenjen pravnicima koji nisu specijalizirani u području
zaštite podataka kako bi se upoznali s ovim novim područjem prava.
Organizacije civilnog društva u Europskoj uniji igraju važnu ulogu u promicanju temeljnih prava, no to im je sve teže činiti iz zakonskih i praktičnih razloga. Iako postoje izazovi u svim
državama članicama EU-a, točna priroda i opseg tih izazova razlikuju se. Općenito govoreći, nedostaju podatci i istraživanja o tom problemu, uključujući komparativna istraživanja.
Izvještaj FRA-e stoga se osvrće na različite vrste i obrasce izazova s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u EU-u. Također ističe obećavajuće prakse koje se mogu upotrijebiti za suzbijanje tih zabrinjavajućih obrazaca.
Zbog rastućih prijetnji od terorizma, kibernapada i sofisticiranih prekograničnih kriminalnih mreža posao obavještajnih službi sve je više žuran, složen i odvija se na međunarodnoj razini. Takav posao može znatno zadirati u temeljna prava, osobito u prava na privatnost i zaštitu podataka. Iako kontinuirani tehnološki napretci potencijalno pogoršavaju opasnost od takvog zadiranja, učinkovit nadzor i pravni lijekovi mogu ograničiti mogućnost zlouporabe.
U skladu s europskim antidiskriminacijskim pravom, kako je utemeljeno direktivama EU‑a
o suzbijanju diskriminacije te člankom 14. i Protokolom br. 12. Europske konvencije o ljudskim
pravima, zabranjuje se diskriminacija u nizu različitih okolnosti i na temelju različitih osnova. U ovom
se priručniku razmatra europsko antidiskriminacijsko pravo koje proizlazi iz tih dvaju izvora kao
komplementarnih sustava, pri čemu se naizmjenično poziva na njih ako se oni podudaraju odnosno
ističu se razlike između tih izvora ako one postoje.
Organizacije civilnog društva u Europskoj uniji igraju važnu ulogu u promicanju temeljnih prava, no to im je sve teže činiti iz zakonskih i praktičnih razloga. Iako postoje izazovi u svim
državama članicama EU-a, točna priroda i opseg tih izazova razlikuju se. Općenito govoreći, nedostaju podatci i istraživanja o tom problemu, uključujući komparativna istraživanja.
Izvještaj FRA-e stoga se osvrće na različite vrste i obrasce izazova s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u EU-u.
S obzirom na to da 80 % ispitanih Roma živi ispod praga rizika od siromaštva svoje zemlje, svaki treći Rom živi u kućanstvu bez tekuće vode, svako treće romsko dijete živi u kućanstvu u kojem je netko odlazio na spavanje gladan barem jedanput u posljednjih mjesec dana te na to da romska djeca zaostaju za svojim neromskim vršnjacima u obrazovanju, ovo izvješće naglašava uznemirujuću, ali neizbježnu stvarnost: najveća etnička manjina Europske unije i dalje se suočava s diskriminacijom i neravnopravnim pristupom različitim uslugama od vitalnog značaja.
Djeca su punopravni nosioci prava. Ona su nositelji svih ljudskih i temeljnih prava te osobe za koje
vrijede posebni propisi s obzirom na njihove specifične osobine. Ovim se priručnikom nastojalo opisati
način na koji europski zakoni i sudska praksa odgovaraju na posebne interese i potrebe djece.
Europska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) i pravo Europske unije (EU) pružaju sve važniji okvir za zaštitu prava stranaca. Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na azil, granice i imigraciju brzo se razvija.
Nasilje nad ženama narušava temeljna prava žena kao što su dostojanstvo, pristup pravosuđu i ravnopravnost spolova. Primjerice, svaka treća žena doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje od svoje 15. godine života, svaka peta žena doživjela je uhođenje, a svaka druga žena doživjela je jedan ili više oblika seksualnog uznemiravanja.
Ova brošura daje prikaz nekih primjera zaključaka istraživanja uz koje su navedena opća razmatranja koje su moguće „buduće mjere” u pogledu rješavanja problema nasilja nad ženama.